IZ STRASBOURGA
Picula o situaciji u susjedstvu: Signal EK-u da doista ozbiljno razmisli o dosadašnjoj politici prema Srbiji
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen danas u Strasbourgu održava godišnji govor o stanju Europske unije. Očekuje se da će se posebno osvrnuti na suvremene oblike hibridnih napada kojima se nastoji destabilizirati Europa, a među najizloženijima su Poljska, Latvija i Litva. Uoči tog obraćanja, naš Hrvoje Krešić razgovarao je s hrvatskim europarlamentarcem Toninom Piculom.
Na početku se osvrnuo na noćas oborene ruske dronove iznad Poljske.
"Moja prva impresija je Donald Trump. Ni Putin ni Europska unija. Zašto? Jer su ovi napadi još jedan dokaz da je puno lakše započeti rat, a ne privesti ga kraju, već samo primirju. To potpuno demantira predviđanja da je krvavi rat na suverenu zemlju moguće okončati u jedan dan", govori Tonino Picula.
Stanje Europske unije
"Očito je da tu nikakvog primirja nema, mira još manje", naglašava i nadodaje da je izgledno da će se rat u ovoj "polukontroliranoj" situaciji širiti - i dalje.
Hoće li to biti glavna tema današnjeg govora o stanju Europske unije?
"Pa u teškoj konkurenciji tema o kojima očekujemo da će von der Leyen govoriti, a o kojima će joj kasnije zastupnici postavljati pitanja je - pitanje sigurnosti. Ono je znatno "podebljano" ovim upadima.
Odnosno, na koji način jedan mirovni projekt, koji je kao takav nastao prije 70 godina, obrani. Došlo je vrijeme da se i mirovni projekt mora obraniti", ističe.

Stanje u Srbiji
Što se tiče stanja u Srbiji, mnogi europarlamentarci osuđuju Vučićevu politiku.
Povjerenica za proširenje Marta Kos, obraćajući se u utorak zastupnicima u Europskom parlamentu, rekla je kako je iskreno posvećena pridruživanju Srbije Europskoj uniji, ali da je za to potrebno da Srbija poduzme konkretne korake. Osudila je Vučićevo sudjelovanje na vojnim paradama u Moskvi i u Pekingu.
"Volio bih da za mjesec-dva dana zaključimo, osvrćući se na današnju raspravu, da se doista nešto mijenja u odnosu EK-a i europske službe za vanjsko djelovanje prema jednom notornom autoritarnom sustavu u neposrednoj blizini Hrvatske", rekao je Picula.
"Zemlja kandidatkinja godinama klizi u jedan otvoreni autoritarni sustav. Međunarodne organizacije su davno Vučićevu Srbiju okarakterizirali kao hibridni režim. Građani Srbije su razočarani, i oni koji su mu davali "tihu potporu" u onome što je radio"; rekao je pa naglasio:
"Za mene je jedno od osnovnih pitanja - gubi li Vučić sam povjerenje od strane institucija Srbije. Došlo je do određenih smjena... Pitanje je koliko on još uvijek kontrolira same institucije, no to je naravno i signal EK-u da doista ozbiljno razmisli o dosadašnjoj politici prema Srbiji.
Odnos EK-a i Vijeća prema Srbiji
Pučani kažu da će revidirati SNS-a u EPP-u. Socijalisti i demokrati, kao i Liberali, Zeleni, pa čak i konzervativci - svi su kritični. Je li to, kad zbrojimo, dvije trećine EU parlamenta koje je počelo slati oštrije poruke prema Srbiji?
"EP ima jedan dosta konzistentan odnos prema načinu na koji se upravlja Srbijom već više od desetljeća. Neki moraju promijeniti svoju poziciju jer je primjerice, SNS pridruženi član tog saveza. Pravo pitanje je, ne EP koji je dosljedan i u podrši politici proširenja, već i u kritici svega nedemokratskog, već Europsko vijeće, a ponajprije Europska komisija - hoće li oni promijeniti držanje prema Srbiji koja nije više samo opterećenje samo sebi", kaže europarlamentarac pa naglašava:
"Ona svoje probleme iz te duge demokratske tranzicije izvozi u neke susjedne zemlje", kazao je Picula.
Smatra li da može doći do pomaka u odnosu prema Srbiji?
"Postoji skupina vrlo utjecajnih država članica koje imaju neke separatne geopolitičke i ekonomske interese. To su prije svega Njemačka i Francuska. Hoće li one promijeniti mišljenje - ne znamo".
Eskalacija izraelskih napada
Putin je poslao dronove u Poljsku, Izrael je prešao preko dvostruke pune crte napavši glavni grad u Kataru...
"Netanyahu se bori za svoje političko preživljavanje, a usput želi konfigurirati čitavo područje Bliskog istoka. U tome mu ne treba davati podršku, dapače.
Hoće li biti korištena riječ genocid u rezoluciji ili je to znanstvena fantastika?
"Možda neće biti korištena riječ genocid, ali bih prije svega volio da imamo jedan zajednički, realan, ali prije svega oštar stav prema svemu što se događa već duže vrijeme", zaključuje Tonino Picula.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare